„příběh vytesaný do kamene”

Šaban Bajramović

1936-2008
Název Šaban Bajramović
Rodné příjmení Šaban Bajramović
Datum narození 16. duben 1936
Místo narození Niš, Srbsko
Zesnulý / á 8. červen 2008
Hrob zesnulého
Země Srbsko
Župa Nišavski okrug
Město / Obec niš
Hřbitov Niš
Příběh zesnulého
Biografija:Šaban Bajramović je po narodnosti bio Rom, a poreklom iz Niša. Iako naziv Ciganin ponekad nosi pejorativan smisao, Bajramović je o sebi rado govorio kao o Ciganinu. Za svoju narodnost je rekao: „Kakav Rom, ja sam Srbin, srpski Ciganin“.[2] Posle svog slavnog, prvog koncerta u beogradskom Domu sindikata, krajem sedamdesetih, rekao je izvesnom novinaru: „Četrdeset i kusur godina sam Ciganin, a tek dve-tri Rom, pa piši - Ciganin.“U devetnaestoj je, zbog ljubavi, pobegao iz vojske, pa je kao dezerter, osuđen na tri godine zatvo...
Zobrazit celou historii
Biografija:
Šaban Bajramović je po narodnosti bio Rom, a poreklom iz Niša. Iako naziv Ciganin ponekad nosi pejorativan smisao, Bajramović je o sebi rado govorio kao o Ciganinu. Za svoju narodnost je rekao: „Kakav Rom, ja sam Srbin, srpski Ciganin“.[2] Posle svog slavnog, prvog koncerta u beogradskom Domu sindikata, krajem sedamdesetih, rekao je izvesnom novinaru: „Četrdeset i kusur godina sam Ciganin, a tek dve-tri Rom, pa piši - Ciganin.“U devetnaestoj je, zbog ljubavi, pobegao iz vojske, pa je kao dezerter, osuđen na tri godine zatvora na Golom otoku.U javnosti je prihvaćen kao dobar čovek, mada neki ocenjuju da je bio bolji drug, nego suprug i otac. Bio je oženjen Milicom, sa kojom je živeo u Nišu i imao četiri ćerke.Nedelju dana pred smrt, Bajramović se požalio na slabo zdravlje i težak život, i tom prilikom mu je Rasim Ljajić, srpski ministar rada i socijalne politike uručio jednokratnu novčanu pomoć i obećao potrebno lečenje.Preminuo je u 73. godini života u niškom kliničkom centru od posledica infarkta. Sahranjen je na Niškom novom groblju. Sahrani su pored mnogobrojnih Nišlija prisustvovali Boris Tadić, tada Predsednik Republike Srbije, Rasim Ljajić, ministar rada i socijalne politike Republike Srbije, Zoran Živković bivši premijer Republike Srbije, Goran Paskaljević, filmski režiser i Željko Samardžić, pevač.

Pevačka karijera:
Snimio je 20 albuma i oko pedeset singlova, a napisao je i komponovao više od sedamsto pesama. Njegovi ljubitelji ga opisuju kao izvanrednog pevača vrhunskog kvaliteta, „pevača iz srca i duše“. O kvalitetu njegovih pesama donekle govori i činjenica da je njegovo izvođenje pesme „Đelem, đelem“ izabrano za himnu svih Roma sveta.Pevanjem je počeo da se bavi za vreme izdržavanja zatvorske kazne, kada je u zatvoru osnovao džez orkestar. Po povratku u Niš, pevao je u tamošnjem kulturno-umetničkom društvu koje je nosilo ime po jedinom romskom narodnom heroju, a kada je ono preimenovano u KUD „Rom“, otišao je da peva po krčmama u zabačenim bosanskim planinskim mestima. To preimenovanje doživeo je kao ličnu uvredu.U to vreme nije uspeo da nađe izdavačku kuću za snimanje svoje muzike u Srbiji i zbog toga svoja dela izdaje u Sloveniji, za Produkciju gramofonskih ploča RTV Ljubljana. Ali, ugovor koji je potpisao sa tom kućom bio je izuzetno nepovoljan, jer je od dva albuma izdata u ogromnom tiražu dobio zanemarivo malo novca. Tek tada se u javnosti saznalo da je Bajramović zapravo bio nepismen i da je to jedan od osnovnih razloga potpisivanja nepovoljnih ugovora.Kasnije je često nastupao s muzičkim sastavom „Crna Mamba“. Sa njima je sarađivao gotovo dve decenije.Na lični poziv Nehrua i Indire Gandi nastupao je u Indiji, gde je zvanično proglašen za Kralja romske muzike. Jednom prilikom je pevao u pratnji mostarskog benda Мостар севдах реунион, pa neki smatraju da je bio član i tog benda. Najčešće je pevao u Italiji.Početkom osamdesetih godina ustanovljeno je da ima zloćudne polipe na glasnim žicama. Operisan je, a lekari su mu zabranili da se ubuduće bavi pevanjem. Ipak, samo desetak dana posle vrlo komplikovane operacije, održao je solistički koncert. „Bez pesme ne mogu“, pravdao se. I pored teške bolesti, nastupao je na Međunarodnom džez festivalu-Nišvil u Nišu 2005. godine.Magazin Tajm ga je proglasio za jednog od deset najvećih bluz pevača na svetu.

Svíčky
Lapidaris
V současnosti za zesnulého nesvítí ani jedna svíčka
Zapalte svíčku za zesnulého kliknutím na níže uvedené tlačítko!
Zapálit svíčku
Tichá slova
Lapidaris
Ještě nikdo nenapsal vzpomínku
Napište vzpomínku o zesnulém kliknutím na níže uvedené tlačítko!
Napsat vzpomínku
Zapálit svíčku
Zapalte i Vy virtuální svíčku na památku zesnulého / zesnulé! Zadejte své jméno, prosím, není povinné napsat vzkaz. Zapálené svíčky na profilové kartě zesnulého hoří 7 dní.
Můžete napsat vzkaz adresovaný zesnulému / zesnulé, můžete vypovídat společně prožitý krásný zážitek, nebo můžete předat společný zážitek dalším příbuzným, známým, přátelům.

Název vzpomínky nebo vzpomínek. Např. "Vojtěch" nebo "Vojtěch a rodina", ale můžete zadat i celé jméno, je to už jen na Vás.

Úprava
Název vzpomínky nebo vzpomínek. Např. "Vojtěch" nebo "Vojtěch a rodina", ale můžete zadat i celé jméno, je to už jen na Vás.
Nemůže zůstat prázdná.
Nemůže zůstat prázdná.
Zadejte e-mailovou adresu
Zadejte svou e-mailovou adresu, pokud chcete získat informace na pamětní stránce!
Vaše e-mailová adresa, se kterou jste se dříve zaregistrovali.
 
Lapidaris